>
prof.stefanovic@mts.rs, mob: +381 65 8800 441
Reumatologija

Reumatična polimialgija

Reumatična polimialgija

Šta je reumatična polimialgija?

Reumatična polimialgija je autoimunsko, zapaljensko reumatično oboljenje u čijoj osnovi leži zapaljenje zglobnih ovojnica i krvnih sudova koji potiču iz aorte. najčešće su zahvaćeni ramena i kukovi kao i pojedini veliki krvni sudovi koji potiču iz aorte. Medju zapaljenskim reumatičnim oboljenjima je drugo po učestalosti javljanja. U osoba straije živeotne dobi je najčešće zapaljensko reumatično oboljenje.

Šta izaziva reumatičnu polimialgiju?

Uzroci ovog oboljenja su za sada nepoznati ali se najveći značaj pridaje nasledju i uticajima iz spoljne sredine  kao što su infektivni agensi.

Koliko je često ovo oboljenje?

Epidemiološke studije pokazuju da se bolest pojavljuje u 60 osoba na 100.000 ljudi preko 50 godina češće u žena.

Ko oboljeva od reumatične polimialgije?

Oboljenje se po pravilu javlja u osoba u šestoj i sedemoj deceniji života i predstavlja najčešće zapaljensko reumatično oboljenje u ovom životnom dobu. Može biti povezano sa upalom krvnih sudova koje se označava kao arteritis džinovskih ćelija.

Koji su simptomi i znaci oboljenja?

Primarno su zahvaćeni veliki zglobovi i okolne strukture kao što su burze – male kesice sa tečnoću koje služe za zaštitu zgloba. U bolesnika se postepeno ispoljavaju bolovi u ramenom i karličnom pojasu izraženiji u jutarnjim časovima i praćeni osećajem ukočenosti. Oni popuštaju u jačini tokom dana. U nekih obolelih mogu biti prisutni i bolovi i mekotkivni otoci šaka i stopala.Ne retko su prisutni i opšti simptomi zapaljenske bolesti kao što su malaksalost, subfebrilnost i gubitak telesne težine. Pomenute tegobe traju duže od mesec dana i ne ublažavaju se primenom nesteroidnih antireumatika kao što su diklofenak, ibuprofen, nimesulid i drugi.

Kako se dolazi do dijagnoze reumatične polimialgije?

Bolovi u ramenom i karličnom pojasu koji traju preko mesec dana, nemogućnost podizanja ruku iznad glave u punom obimu, osetljivost ramena na palpaciju i prisustvo pokazatelja zapaljenja u analizama krvi /ubrzana sedimentacija  i povišen C – reaktivni protein) u osobe starije životne dobi sa ogromnom verovatnoćom govori da se radi o reumatičnoj polimialgiji.

Kako se leči reumatična polimialgija?

Najsnažniji antizapaljenski lekovi  – glikokortikoidi su lekovi izbora a efekat njihove primene je izuzetno brz što izaziva veliko zadovoljstvo i bolesnika i lekara.Glikokortikoidi se moraju primenjivati duže vreme a najčešće doživotno te je izuzetno značajno utvrditi najmanju dozu koja efikasno održava bolest smirenom. Da bi se do te doze došlo, često je neophodno istovremeno primeniti i antizapaljenske lekove kao što su antimalarici ili metotreksat. Imajući na umu mogućnost dugotrajne primene glikokortikoida neophodno je prevenirati pojavu osteoporoze upotrebom aktivnog oblika vitamina D – alfakalcidola i periodično pratiti mineralnu koštanu gustinu. Zbog sklonosti bolesti da se aktivira potrebne su kontrole lekara na 3 – 4 meseca sa analizama krvi.

Šta može komplikovati lečenje?

Istovremeno prisustvo zapaljenja krvnih sudova koje označavamo kao arteritis džinovskih ćelija koje sed odlikuje jakim novonastalim glavoboljama, trnjenjem poglavine i bolom u mišićima vilica pri žvakanju. Zbog zapaljenja krvnih sudova koji ishranjuju očni živac arteritiis džinovskih ćelija nosi potencijalni rizik slepila pa je neophodno brzo prepoznavanje i primena tgerapije – većih doza glikokortikoida.  Takodje dugotrajna primena glikokortikoida nosi rizike nastanka šećerne bolesti, osteoporoze i katarakte.

Kakva je prognoza?

Llečenje je najčešće doživotno a cilj je dugoročno održavanje bolesti u mirnom stanju primenom namanjih doza lekova.

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su obeležena *

Google